Ove godine navrava se 35 godina od vremena kada je Narodni odbor optine
Èukarica na XLI sednici optinskog veæa i XLIV sednici veæa proizvodjaèa , a na osnovu
èl. 113, 114 i 115 Opteg zakona o kolstvu doneo reenje kojim se osniva Mainski
kolski centar " Radoje Dakiæ " kao samostalna prosvetna ustanova.
Put i ivot MC " Radoje Dakiæ "-a nerazdvojno su isprepletani sa drutveno
istorijskom situacijom Srbije , taènije sa potrebama Beograda ili jo ue industrijskog
centra Rakovice. U vreme kada je Narodni odbor Optine Èukarica 28.03.1963. g. doneo
odluku o nastanku ove kole , na ovom podruèju je egzistiralo vie kola istog ili sliènog
obrazovnog profila ,te je stvorena povoljna podloga da se u sastav centra spoje dve kole :
Tehnièka kola " Radoje Dakiæ " i Metalopreradjivaèka kola sa praktiènom obukom "
Radoje Dakiæ ". Na taj naèin stvoren je jak centar koji æe u to vreme imati dva odseka i
obrazovaæe :
1. Mainske tehnièare iz redova omladine i odraslih i
2. Kvalifikovane radnike iz redova omladine , a po potrebi i zahtevima privrednih
organizacija Centar æe moæi da formira i druge oblike struènog obrazovanja.
![]() |
MC " Radoje Dakiæ " je otpoèeo svoj ivot kolske 1963/64.g. Struèni kadar
kole je brojao oko pedeset zaposlenih, a u prvu godinu naa kola æe upisati 364
uèenika. Veæ 1.11.1963.g. dve kole se ukidaju kao samostalne ustanove , i kola poèinje
svoj pravi ivot. Svake godine Centar je upisivoa sve vie djaka, ali je i sve bolje
opremao, osavremenjivao svoje kabinete, i obogaæivao oblike struènog obrazovanja, te je
u tom cilju naem Centru pripojena , 1.10.1965.g. " Metalopreradjivaèka kola 21. maj ",
a 1966.g. je izgradjena, opremljena i spremna za praktièno usavravanje mladih ljudi
Radionica, koja je i danas na istom prostoru egzistira.
Na èelu ovako formiranog centra bio je Miroslav Katel, prvi direktor kole. Iz ove
kole izalo je mnogo mladih ljudi koji su svoj put nastavili na Mainskom fakultetu, ili su
svoje znanje utkali u nau Industriju kao kvalifikovani radnici. kolske 1967/68.g. izalo je
i jedno odeljenje uèenika iz Nesvrstanih zemalja, (iz nekoliko afrièkih zemalja), koji su se
èetiri godine kolovali i usavravali u naem kolskom centru.
Znaèajne rezultate kola je postizala na mnogobrojnim takmièenjima iz oblasti
mainstva, te je godinama bila domaæin takmièenja , na kojima su uèenici nae kole
osvajali zavidne rezultate i plasman za dalja takmièenja.
Godine su prolazile , kola se dogradjivala , jer je trebalo udovoljiti potrebama mladih
ljudi koji su eleli obrazovanje iz oblasti mainstva. Napredak u nauci, uvodjenje raèunara
kao jednog od osnovnih sredstava komuniciranja nisu mogli da zaobidju ni ovu kolu , te je
u tom smislu kola morala da obogati , da proiri svoje obrazovne profile i tako krajem
osamdesetih u naoj koli se formira smer : TEHNIÈAR ZA ROBOTIKU I
FLEKSIBILNE PROIZVODNE SISTEME, a poèetkom devedesetih kola upisuje i
dva odeljenja TEHNIÈARA NUMERIÈKI UPRAVLJANIH MAINA.
Kasnije se kola proirila i na elektro struku, (koja je nekad i postojala u njenom
zaèetku). Samo ove kolske godine u naoj koli je uèilo 1380 uèenika , raporedjenih u 46
odeljenja. U koli radi 133 radnika, od kojih je 103 nastavno osoblje. U obavljanju
profesionalne prakse kola saradjuje sa veæim brojem drutvenih organizacija koje imaju
veliko razumevanje za potrebe nae kole , te su u smislu nai struèni kabineti veoma dobro
opremljeni. Optem uspehu kole doprinela su i priznanja na optinskim , regionalnim i
republièkim takmièenjima.
![]() |
Na kraju reba istaæi da ova kola ima ambicije da i dalje ostane u prvim redovima
svih Mainskih kola u Srbiji. U tome æe nam sigurno pomoæi i VI republièko takmièenje
Mainskih kola Srbije koje æe se 21. i 22.maja.1998.g. organizovati u naoj koli.